PISA FAQ

Što je OECD?

OECD, odnosno Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj obuhvaća 30 zemalja članica koje prihvaćaju načela demokratske vlasti i tržišne ekonomije. OECD surađuje sa 70 zemalja i ekonomija, nevladinim organizacijama i civilnim društvom. Temeljni ciljevi OECD-a su:

  • unapređivanje privrednog rasta zemalja članica
  • povećanje životnog standarda u zemljama članicama
  • doprinos razvoju svjetske privrede
  • unapređivanje gospodarskog napretka u članicama i nečlanicama OECD-a
  • doprinos širenju međunarodne trgovine na multilateralnoj osnovi
  • težnja povećanju svjetske trgovine.

Područja djelovanja i rada OECD-a su: razvojna politika i kooperacija, energetika, razvoj trgovine, financijska i fiskalna pitanja, socijalna pitanja, zapošljavanje, obrazovanje, ekologija, znanost i tehnologija, industrija, poljoprivreda i ribarstvo.

Sjedište organizacije nalazi se u Parizu.

Za više informacija posjetite www.oecd.org. Za više informacija o radu OECD-a u području obrazovanja posjetite www.oecd.org/edu.

Što znači riječ “PISA”? 

PISA je akronim od Programme for International Student Assessment, odnosno Programa za međunarodno procjenjivanje znanja i vještina učenika. 

Kako je PISA nastala?

Sredinom 1990-ih godina OECD započinje s radom na programu praćenja znanja i vještina učenika i postignuća obrazovnih sustava zbog potrebe svojih zemalja članica za redovitim i pouzdanim podacima o tome. PISA je službeno započela 1997. godine. Prvo istraživanje provedeno je 2000. godine, a sva sljedeća istraživanja provode se svake tri godine (2003., 2006., 2009., 2012, 2015. itd.).

Kako se odabiru zemlje koje sudjeluju u PISA-i?

Zemlje koje žele sudjelovati u PISA istraživanjima trebaju kontaktirati Sekretarijat OECD-a, a njihovo članstvo odobrava PISA Governing Board (Upravni odbor PISA-e) prema određenim kriterijima. Zemlje sudionice moraju raspolagati tehničkim ekspertizama potrebnim za provedbu međunarodne procjene te moraju pokriti sve troškove sudjelovanja. Da bi sudjelovale u PISA ciklusima, zemlje se moraju uključiti dvije godine prije početka istraživanja.

Kako se odabiru škole i učenici koji sudjeluju u PISA istraživanjima?

Ciljna populacija u PISA istraživanjima jesu učenici u dobi od 15 godina i 3 mjeseca do 16 godina i 2 mjeseca koji su u vrijeme procjene u 7. ili višem razredu bez obzira na tip škole koju pohađaju.

Uzorak je dvoetapni stratificirani slučajni uzorak. Prvo se odabire uzorak škola koje polaze učenici ciljne populacije, a zatim slučajan uzorak učenika iz uzorkovanih škola (najčešće 35 učenika po školi). U Hrvatskoj ovakav nacrt osigurava da je uzorak reprezentativan s obzirom na dominantni program i stupanj urbanizacije.

TKO pokriva troškove PISA-e?

PISA se isključivo financira putem direktnih doprinosa zemalja sudionica, odnosno putem članarina koju plaćaju zemlje sudionice, te pokrivanja svih troškova implementacije programa na nacionalnoj razini.

Govori li PISA zemljama sudionicama kako upravljati školama?

Ne. Podaci koji se prikupljaju putem PISA istraživanja pokazuju koliko su uspješne škole u nekoj zemlji. Oni zemljama omogućuju da uspoređuju najbolje prakse te da planiraju i  uvode poboljšanja prikladna za svoje školske sustave.

Tko sve piše PISA testove?

Međunarodni kontraktor odabire škole koje će sudjelovati u istraživanju metodom slučajnog uzorka. U svakoj od tih škola odabire se slučajni uzorak petnaestogodišnjih učenika koji će pisati test. Odabrana je dob od petnaest godina jer se u toj dobi u većini zemalja članica OECD-a učenici približavaju završetku obveznog obrazovanja.

Što se ispituje PISA-om?

U svakom ciklusu ispituje se čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost, odnosno koliko dobro učenici mogu primjenjivati znanja i vještine koje su stekli u školi na stvarne životne probleme. PISA ne ispituje koliko su pojedinih nastavnih sadržaja učenici usvojili.

Kako se provodi testiranje?

Do danas su se najčešće koristili testovi papir-olovka, no u svakom ciklusu sve je veći broj zemalja koji provode procjenu na računalima. Test se sastoji od više tekstova (a ponekad i slika, grafikona ili tablica) koji se temelje na stvarnim životnim situacijama. Iza tekstova slijede pitanja višestrukog izbora i otvorena pitanja, tj. pitanja kod kojih učenici sami upisuju svoj odgovor. Svi učenici koji su uključeni u procjenu pišu dvosatni test s različitom kombinacijom ispitnih pitanja za različite učenike.

Tko sastavlja pitanja?

Sve zemlje koje sudjeluju u PISA-i mogu osmisliti pitanja i podnijeti ih međunarodnom kontraktoru. Ta pitanja zatim pažljivo procjenjuje međunarodni kontraktor u suradnji s ostalim zemljama sudionicama i ekspertnim skupinama za pojedino područje. Posebno se vodi računa o kulturalnoj pristranosti. Koriste se samo pitanja koja su zadovoljila sve kriterije. Prije pravog istraživanja, provodi se probno istraživanja kako bi se pitanja ispitala u svim zemljama sudionicama. Ako se pokaže da su neka pitanja prelaka ili preteška, ona se ne koriste u glavnom, odnosno pravom istraživanju.

Što su PISA kontekstualni upitnici? Zašto se oni koriste?

Osim kognitivnih testova, učenici ispunjavaju popratni upitnik dajući informacije o sebi, svojim stavovima prema učenju, svojoj obitelji, poznavanju rada na računalu, itd. Ravnatelji škola koje sudjeluju u istraživanju popunjavaju upitnik za školu. U nekim zemljama upitnike popunjavaju i roditelji učenika koji su sudjelovali u procjeni.

Podaci koji se prikupljaju tim upitnicima pomažu zemljama da detaljnije istraže veze između postignuća učenika na testu i čimbenika kao što su spol učenika, njihov socio-ekonomski status, njihovi stavovi prema školi te njihov pristup učenju.

Zašto nisu dostupni svi ispitni materijali?

Kako bi zemlje sudionice mogle pratiti postignuća svojih učenika tijekom vremena, mnoga pitanja koriste se u više PISA ciklusa. Ta se pitanja ne mogu objaviti u javnosti dokle god se koriste u istraživanjima. Javnosti su dostupna samo ona pitanja koja se više neće koristiti u idućim PISA procjenama.

Kako se ispravljaju testovi?

Svaka zemalja ima svoju skupinu ispravljača testova (kodera) koje odabire, educira i nadgleda nacionalni projekt menadžer. U ispravljanju testova, ispravljači se služe uputama za kodiranje koje je sastavio međunarodni kontraktor u suradnji sa PISA stručnim skupinama za pojedina područja procjene. Rezultati se šalju međunarodnom kontraktoru, koji nakon obrade vrši međunarodno skaliranje (bodovanje) i zatim prenosi konačne podatke Sekretarijatu OECD-a.

Što znači rezultat na testu?

Rezultati na PISA testovima mogu se pronaći na skalama za svako predmetno područje, čiji je cilj prikazati opće kompetencije koje se ispituju u PISA istraživanjima. Te su skale podijeljene u razine koje predstavljaju skupine ispitnih pitanja, počevši s razinom 1 koja traži najosnovnije vještine, pri čemu na svakoj višoj razini vještine postaju sve kompleksnije, a pitanja sve teža.

Kad je ispravljen test nekog učenika, njegov rezultat iz čitalačke pismenosti, matematike i prirodoslovlja može se pronaći na odgovarajućoj skali. Na primjer, učenik koji ne posjeduje vještine potrebne za odgovaranje na najlakša pitanja nalazit će se ispod razine 1, dok će se učenik koji posjeduje mnogo takvih vještina potrebnih za točno rješavanje ispitnih pitanja nalaziti na nekoj od viših razina.

U svakom ispitnom području (čitalačka pismenost, matematika, prirodoslovlje) rezultat svake zemlje sudionice je prosjek rezultata svih učenika u toj zemlji. Prosječni rezultat zemalja članica OECD-a iznosi 500 bodova, sa standardnom devijacijom od 100 bodova. Oko dvije trećine učenika iz zemalja članica OECD-a postiže rezultat između 400 i 600 bodova.

Kako su rangirane zemlje u PISA-i?

PISA rangira zemlje prema njihovom postignuću iz čitalačke pismenosti, matematike i prirodoslovlja. PISA ne daje skupni rezultat iz svih predmetnih područja zajedno, već iz svakog područja zasebno. Zemlje su rangirane prema svom prosječnom rezultatu u svakom predmetnom području.

Međutim, nije moguće svakoj zemlji dodijeliti samo jedan točan rang u svakom ispitnom području. Razlog tomu je taj što je u svakoj zemlji testiran samo uzorak učenika pa se taj rezultat prilagođava kako bi se odnosio na cijelu populaciju petnaestogodišnjih učenika u pojedinoj zemlji. Drugim riječima, može se samo prikazati raspon pozicija (najviši i najniži rang) unutar kojeg se može smjestiti neka zemlja. Na primjer, u ciklusu PISA 2003 Finska i Koreja bile su rangirane kao 1. i 2. u PISA-i, a zapravo možemo samo reći da je među zemljama OECD-a rang Finske bio između 1. i 3., a rang Koreje između 1. i 4.

Mogu li se međusobno uspoređivati različiti ciklusi PISA istraživanja?

Da, moguće je uspoređivati postignuća učenika iz više ciklusa, kao i neka pitanja iz popratnih kontekstualnih upitnika.

Gdje mogu saznati više o PISA-i?

Posjetite www.pisa.oecd.org za više informacija, besplatne PDF publikacije, itd. Posjetite www.oecd.org/edu za međunarodno komparativne obrazovne statističke podatke i indikatore, kao i kvalitativne analize vezane uz obrazovanje.

Imam pitanje o PISA-i, a nisam pronašao/la informacije koje trebam.

Javite nam se s pitanjima i prijedlozima. Molimo da nam šaljete komentare i upite na pisacro.center@yahoo.com

Publikacije